Jadransko more

Jadran ili Adria dobio je ime po nekadašnjoj luci, a danas gradu Adria koji se nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora. To je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta.

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka.
Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na sjeveru, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale te otočje Palagruža. To je jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.

Dubine

Najpliće je more u Istri gdje maksimalna dubina doseže tek 50 m. Od Pule se morsko dno blago spušta te čini dugu i usku dolinu koja se od Žirja pruža prema Italiji i zove se Jabučka kotlina. Najveća dubina u njoj je oko 240 metara.
Od Jabučke se kotline morsko dno podiže do Palagruškog grebena gdje je najveća dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spušta prema Južnojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1,300 metara.

Morske mijene

Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok u Istri i Tršćanskom zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može poprilično narasti tijekom jake bure. Taj fenomen karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana. Morske su mjene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne.

Morske struje

Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku, temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija. Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju. Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora.

Slanost mora

Slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila. U sjevernom je dijelu slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad.

Temperatura mora

Prosječna godišnja temperatura: 11°C.
More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C (rijetko kada je niža).
U proljeće površinska temperatura raste do 18°C.
Ljeti temperature mora dosežu visokih 22 - 25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C.

Valovi na Jadranu

Visine jadranskih valova uglavnom se kreću između 0,5 i 1,5 m, a vrlo rijetko prelaze 5 metara.
Iako nisu veliki, valovi na Jadranu mogu biti neugodni, da ne kažemo i opasni, za manje brodove. Južni vjetrovi (jugo) stvaraju veće valove nego sjeveroistočni (bura), ali to ne znači da su i opasniji.
Najveći ikad izmjereni val od juga bio je visok 10.8 m, a od bure 7.2 m.